Stručni naziv koji se stiče je Doktor matematičkih nauka ili Doktor kompjuterskih nauka/znanosti
Doktor matematičkih nauka
Glavni cilj studija je osposobiti kandidate za samostalan, originalan i međunarodno prepoznatljiv naučnoistraživački rad u matematičkim naukama. Tokom studija kandidati produbljuju znanja iz odabranih područja matematike, razvijaju sposobnost samostalnog prepoznavanja i preciznog definiranja istraživačkih problema, formuliranja i rigoroznog dokazivanja matematičkih tvrdnji te izbora, razvoja i primjene odgovarajućih teorijskih, analitičkih i računarskih metoda.
Poseban cilj je razvijanje sposobnosti povezivanja naprednih matematičkih koncepata, kritičkog vrednovanja rezultata i njihove diseminacije kroz naučne publikacije, konferencije i saradnju u nacionalnom i međunarodnom istraživačkom okruženju.
Doktor kompjuterskih nauka
Glavni cilj studija je osposobiti kandidate za samostalan, originalan i međunarodno prepoznatljiv naučnoistraživački rad u kompjuterskim naukama. Tokom studija kandidati produbljuju znanja iz odabranih područja kompjuterskih nauka, razvijaju sposobnost samostalnog prepoznavanja i preciznog definiranja istraživačkih problema te izbora, razvoja i primjene odgovarajućih teorijskih, eksperimentalnih i računarskih metoda.
Poseban cilj je razvijanje sposobnosti projektovanja i evaluacije novih algoritama, modela, metoda i softverskih rješenja, uz kritičko vrednovanje rezultata, odgovornu primjenu istraživačke etike i diseminaciju rezultata kroz naučne publikacije i međunarodnu saradnju.
Kompetencije koje su specifične za matematiku
Nositelji diplome sposobni su da:
- sistematično razumiju i interpretiraju područja matematičkih nauka te vladaju naprednim vještinama i metodama istraživačkog rada u matematičkim naukama,
- prepoznaju i definiraju relevantne istraživačke probleme te planiraju i provode istraživanja primjenom odgovarajućih metoda matematičkih nauka,
- provode originalna istraživanja i ostvaruju vlastiti naučni doprinos kojim se proširuju postojeća znanja u matematičkim naukama,
- jasno i argumentirano komuniciraju rezultate istraživanja sa stručnom i širom naučnom zajednicom,
- povezuju rezultate vlastitih istraživanja sa savremenim međunarodnim tokovima i kritički procjenjuju njihov naučni značaj i ograničenja,
- razvijaju i primjenjuju nove teorijske, analitičke ili računarske pristupe za rješavanje složenih istraživačkih problema u svojoj oblasti,
- formuliraju nove matematičke tvrdnje, razvijaju rigorozne dokaze i kritički vrednuju pretpostavke, metode i domete dobijenih rezultata.
Kompetencije koje su specifične za kompjuterske nauke
Nositelji diplome sposobni su da:
- sistematično razumiju područja kompjuterskih nauka te vladaju naprednim vještinama i metodama istraživačkog rada u kompjuterskim naukama,
- prepoznaju i definiraju relevantne istraživačke probleme te planiraju i provode istraživanja primjenom odgovarajućih metoda kompjuterskih nauka,
- provode originalna istraživanja i ostvaruju vlastiti naučni doprinos kojim se proširuju granice postojećih znanja u kompjuterskim naukama,
- jasno i argumentirano komuniciraju rezultate istraživanja sa stručnom i širom naučnom zajednicom,
- povezuju rezultate vlastitih istraživanja sa savremenim međunarodnim tokovima i kritički procjenjuju njihov naučni značaj i ograničenja,
- razvijaju, teorijski analiziraju i eksperimentalno evaluiraju nove algoritme, računarske modele, metode vještačke inteligencije, uključujući mašinsko i duboko učenje, te softverska rješenja za složene istraživačke probleme u svojoj oblasti,
- verificiraju i kritički evaluiraju računarske metode i sisteme, uz uvažavanje pouzdanosti, reproducibilnosti i naučne utemeljenosti istraživačkih rezultata.
Generičke kompetencije
Od nositelja diplome očekuje se da:
- imaju sistematično razumijevanje područja studija i vladaju istraživačkim vještinama i metodama,
- kritički analiziraju, evaluiraju i sintetiziraju nove i složene ideje,
- samostalno pripremaju naučne radove za objavljivanje u relevantnim naučnim publikacijama i prezentiraju rezultate svojih istraživanja na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima,
- komuniciraju s kolegama, širom naučnom zajednicom i društvom u cjelini iz oblasti svoje ekspertize,
- razumiju i primjenjuju priznate etičke kodekse u svom istraživanju,
- doprinose razvoju nauke, obrazovanja, inovacija i transferu znanja te promoviraju tehnološki, društveni i kulturni napredak u društvu zasnovanom na znanju.
Doktor matematičkih nauka
Diploma doktora matematičkih nauka kvalifikuje nositelja za samostalan naučnoistraživački rad i, uz ispunjavanje važećih zakonskih uvjeta, za izvođenje nastave iz teorijske i primijenjene matematike na univerzitetskom nivou, kao i za rad u naučnoistraživačkim institutima. Nositelj diplome osposobljen je i za stručne, analitičke i razvojne poslove u institucijama i organizacijama u kojima su potrebna napredna teorijska i primijenjena znanja iz matematike.
Profesionalni angažman može obuhvatiti razvoj i analizu matematičkih modela i metoda, interdisciplinarna istraživanja, visokoobrazovne i istraživačke projekte, te ekspertne i savjetodavne poslove zasnovane na naprednim matematičkim kompetencijama.
Doktor kompjuterskih nauka
Diploma doktora kompjuterskih nauka kvalifikuje nositelja za samostalan naučnoistraživački rad i, uz ispunjavanje važećih zakonskih uvjeta, za izvođenje nastave iz kompjuterskih nauka na univerzitetskom nivou te za rad u naučnoistraživačkim institutima. Nositelj diplome osposobljen je i za istraživačke, razvojne, stručne i ekspertne poslove u institucijama i organizacijama u kojima su potrebna napredna znanja iz kompjuterskih nauka.
Profesionalni angažman može obuhvatiti razvoj i evaluaciju algoritama, modela, metoda i složenih softverskih sistema, vođenje istraživačko-razvojnih projekata, interdisciplinarna istraživanja te ekspertne i savjetodavne poslove u akademskom, javnom i privatnom sektoru.
Nastavni plan i program za III ciklusa studija “Doktorski studij matematičkih i kompjuterskih nauka” (vrijedi za studente upisane od akademske 2026./27. godine)
(Nastavni planovi i programi koji je vrijedio za studente upisane do akademske 2020./2021. godine)
Uslovi upisa
Uslovi za upis na studij su:
a. Preklapanje barem 50% sadržaja predmeta matematičkih i kompjuterskih nauka i na prvom i na drugom ciklusu studija sa odgovarajućim studijem na Odsjeku;
b. Prosjek ocjena i na prvom i na drugom ciklusu studija minimalno 8 i 8.5, respektivno;
c. Kandidati koji ne zadovoljavaju uslove a. ili b. mogu pristupiti prijemnom ispitu. Vijeće doktorskog studija određuje sadržaj prijemnog ispita za svakog studenta pojedinačno i provodi ga komisija koju imenuje Vijeće.
d. Kandidatima se preporučuje da uz prijavu za upis na doktorski studij dostave motivaciono pismo i pismo preporuke potencijalnog akademskog savjetnika/mentora.
| Šifra | Naziv predmeta | Br. sati | ECTS |
|---|---|---|---|
| EDU 605 | Metodologija istraživanja i akademske vještine | 30 | 10 |
| Izborni predmet 1 | 30 | 10 | |
| Izborni predmet 2 | 30 | 10 |
| Šifra | Naziv predmeta | Br. sati | ECTS |
|---|---|---|---|
| Izborni predmet 3 | 30 | 10 | |
| Izborni predmet 4 | 30 | 10 | |
| Izborni predmet 5 | 30 | 10 |
| Šifra | Naziv predmeta | Br. sati | ECTS |
|---|---|---|---|
| Rad na doktorskoj disertaciji-Doktorski seminar | 30 |
| Šifra | Naziv predmeta | Br. sati | ECTS |
|---|---|---|---|
| Rad na doktorskoj disertaciji | 30 |
| Šifra | Naziv predmeta | Br. sati | ECTS |
|---|---|---|---|
| Rad na doktorskoj disertaciji | 30 |
| Šifra | Naziv predmeta | Br. sati | ECTS |
|---|---|---|---|
| Odbrana doktorske disertacije | 30 |
Predmeti koji imaju isključivo izborni status
Potrebno je odabrati dva predmeta od predloženih u nastavku. Jedan od izabranih predmeta mora biti iz njegove odabrane oblasti istraživanja.:
| Šifra | Naziv predmeta |
|---|---|
| PMAT 601 | Napredne oblasti matematičke analize |
| PMAT 701 | Napredne oblasti algebre |
| PMAT 702 | Napredne oblasti geometrije |
| AMAT 601 | Napredne metode primijenjene matematike |
| CS 601 | Napredne oblasti kompjuterskih nauka |
Predmeti koji imaju isključivo izborni status
Potrebno je odabrati tri predmeta od kojih najmanje dva moraju biti iz grupe predmeta izabrane oblasti istraživanja, a najviše jedan predmet može birati iz bilo koje druge oblasti istraživanja.:
(G1) Matematička analiza
| Šifra | Naziv predmeta |
|---|---|
| PMAT 602 | Račun na vremenskim skalama i specijalne funkcije |
| PMAT 603 | Toplotno i valno jezgro na mnogostrukostima i diskretnim strukturama: analitički i kombinatorni aspekti |
| PMAT 604 | Spektralni i topološki deskriptori grafova |
| PMAT 606 | Teorija L-funkcija: analitički i numerički pristup |
| PMAT 620 | Teorija harmonijskih funkcija |
| PMAT 625 | Uopštene funkcije |
| PMAT 645 | Algebarska teorija brojeva |
| PMAT 660 | Harmonijska analiza |
| PMAT 665 | Spektralna teorija automorfnih formi |
| PMAT 670 | Spektralna teorija grafova |
| PMAT 675 | Analiza na mnogostrukostima |
| PMAT 686 | Odabrane oblasti analitičke teorije brojeva |
| PMAT 700 | Statistička konvergencija |
(G2) Algebra, geometrija i topologija
| Šifra | Naziv predmeta |
|---|---|
| PMAT 615 | Konačna polja i primjene |
| PMAT 630 | Algebarska topologija I |
| PMAT 651 | Odabrane oblasti kombinatorike |
| PMAT 680 | Nekomutativni prsteni |
| PMAT 690 | Algebarska topologija II |
| PMAT 696 | Teorija polugrupa |
| PMAT 705 | Torusni varijateti |
| PMAT 710 | Konveksni politopi |
(G3) Primijenjena matematika
| Šifra | Naziv predmeta |
|---|---|
| AMAT 602 | Matematička biologija |
| AMAT 603 | Odabrane oblasti matematičke statistike |
| AMAT 616 | Diskretni dinamički sistemi |
| AMAT 625 | Numeričke metode za rješavanje linearnih i nelinearnih problema svojstvenih vrijednosti |
| AMAT 655 | Neprekidni dinamički sistemi |
| AMAT 671 | Odabrane oblasti kriptologije |
| AMAT 676 | Teorija haosa |
| AMAT 680 | Stohastički procesi II |
(G4) Kompjuterske nauke
Pravila studiranja na III ciklusu studija
U skladu sa istraživačkim interesima i u dogovoru sa akademskim savjetnikom, kandidat upisan na Doktorski studij matematičkih i kompjuterskih nauka na Odsjeku za matematičke i kompjuterske nauke bira jednu od četiri oblasti akademskog istraživanja: Matematička analiza (G1), Algebra, geometrija i topologija (G2), Primijenjena matematika (G3) ili Kompjuterske nauke (G4).
Kandidat u prvom semestru pohađa jedan obavezni predmet Metodologija istraživanja i akademske vještine te bira dva izborna predmeta iz ponuđene liste predmeta za prvi semestar. Jedan od izabranih predmeta mora biti iz njegove odabrane oblasti istraživanja.
Kandidat u drugom semestru bira tri izborna predmeta od kojih najmanje dva moraju biti iz grupe predmeta izabrane oblasti istraživanja, a najviše jedan predmet može birati iz bilo koje druge oblasti istraživanja.
Pri izboru predmeta treba se voditi pravilom da se kod istog nastavnika mogu polagati najviše dva predmeta, ne računajući predmet Metodologija istraživanja i akademske vještine.
Listu predmeta za svakog kandidata potvrđuje Vijeće doktorskog studija.
Aktivnosti u semestrima III–VI podrazumijevaju rad na doktorskoj disertaciji i usklađene su sa Pravilima studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu iz 2024. godine:
- U III semestru, kandidat priprema i predaje prijavu teme doktorske disertacije (obrazac DS1).
- Tokom IV semestra kandidat predaje prijavu projekta doktorske disertacije. Kandidat je dužan pristupiti javnoj odbrani projekta doktorske disertacije do kraja petog semestra.
- Tokom V semestra kandidat treba pripremiti i predati na usvajanje radnu verziju doktorske disertacije (obrazac DS7).
- U VI semestru, ukoliko su ispunjene sve prethodne obaveze, kandidat može pristupiti odbrani doktorske disertacije.