Nastavni plan i program za smjer "Teorijska kompjuterska nauka" - II ciklus studija koji vrijedi za studente koji su upisani do akademske 2015./16. godine:

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR I ECTS
TKN 410 Kriptologija 3+2+0 10
TKN 410 Formalne metode i izračunljivosti 3+2+0 10
TKN 410 Kompjuterska geometrija 2+2+1 10

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR II ECTS
TKN 460 Računarska grafika 2+2+1 10
TKN 470 Vještačka inteligencija 2+2+1 10
TKN 480 Napredni algoritmi i strukture podataka 2+2+1 10

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR III ECTS
TKN 510 Softverski inženjering 2+2+1 10
MI 520 Matematičke met. u obradi i vizualizaciji digitalnih slika 2+2+1 10
-------------- Izborni predmet 1 2+2+1 10

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR IV ECTS
-------------- Izborni predmet 2 2+2+1 10
-------------- Završni rad --------- 20

Stručni naziv koji se stiče nakon okončanja ovog studija je Magistar softverskog inženjerstva.

Izborni predmeti

ŠIFRA NAZIV PREDMETA
TKN 551 Algoritamska teorija brojeva
TKN 552 Napredne programerske tehnike
TKN 553 Multimedijlni softverski sistemi
TKN 554 Napredne baze podataka
TKN 555 Teorija kodiranja i informacija
TKN 556 Fuzzy logika
TKN 557 Neuralne mreže
TKN 558 Genetički algoritmi i bioinformatika
TKN 559 3D kompjuterska grafika
TKN 560 Sistemsko programiranje i sistemski softver
TKN 561 Cjelobrojno i kombinatorno optimiziranje
TKN 562 Brza Fourierova transformacija i waveleti

Pravila studiranja na II ciklusu studija

Nastava za svaki od smjerova se izvodi u trajanju od četiri semestra i to su: I, II, II i IV. Svaki od smjerova u svakome od semestara I,II i III ima po 3 predmeta a u IV semestru ima 1 predmet i završni rad.

Svaki od predmeta je jednosemestralan, bodovan sa 10 ECTS bodova (kredita) i zastupljen sa najviše 5 časova sedmično efektivne nastave stim što broj časova predavanja i broj časova vježbi, kao i vrstu časova vježbi određuje nastavnik koji je odgovoran za taj predmet zavisno od prirode predmeta.Svi predmeti iz I i II semestra su obavezni kao i dva predmeta iz trećega semestra. Jedan predmet iz III semestra i jedini predmet iz IV semestra su izborni i ovaj posljednji je obavezno vezan sa temom završnog rada.

Dva izborna predmeta i završni rad (koji nosi 20 ECTS bodova) skupa nose 40 ECTS bodova, što je 1/3 od ukupnog broja bodova cijelog II ciklusa obrazovanja. Oni definišu stepen poštovanja želje i individualne sklonosti svakoga od studenata pojedinačno. Obavezni predmeti za svaki od smjerova nose ukupno 80 ECTS bodova, što je 2 / 3 od ukupnog broja bodova II ciklusa obrazovanja. Oni određuju stepen definisanosti profila stručnjaka za dati smjer.

Prije upisa u III semestar student se (u pismenoj formi) opredjeljuje za izborni predmet 1 sa liste izbornih predmeta za odgovarajući smjer. Također, prije upisa u III semestar student, u dogovoru sa nastavnikom (budućim mentorom završnog rada) i uz saglasnost vijeća Odsjeka opredjeljuje se (u pismenoj formi) i za izborni predmet 2 i temu završnog rada i ne mora biti nužno sa liste izbornih predmeta za odgovarajući smjer.

Zašto studirati matematiku?


Matematika kao naučna discipina djeluje fascinirajuće i nalazi se na vrhu piramide znanja. Predstavlja skup ideja koje su i same za sebe lijepe i dovoljne da zaokupe ljudsku pažnju. Bez matematike skoro da i nije moguće zamisliti ni jednu ozbiljnu naučnu disciplinu.

Matematika zauzima veoma važno mjesto u savremenoj nauci gdje se često veoma složeni i teški problemi rješavaju svođenjem na matematičke izraze, formule i jednačine čijim rješavanjem se dolazi do rješenja.

Mogućnosti zaposlenja za svršene studente Odsjeka za matematiku su brojne, tako da gotovo svi studenti odmah po završetku studija brzo nalaze zaposlenje. Najboljim studentima se nudi mogućnost zaposlenja na Fakultetu. Studenti nastavnog smjera veoma lako pronalaze zaposlenje kao nastavnici ili profesori matematike i/ili informatike u osnovnim i srednjim školama, a studentima ostalih smjerova nudi se veliki broj mogućih mjesta gdje mogu naći zaposlenje izvan prosvjete, među kojima su: banke, softwareske kuće.

Možda, uz značaj matematike i informatike, o kojima je do sada bilo riječi postoji samo još jedan, ne manje važan razlog, zašto studirati matematiku: Matematičari i informatičari su rijetki stručnjaci koji i danas bez problema nalaze posao.