Nastavni plan za III ciklusa studija "Matematičke nauke u jugoistočnoj Evropi" za studente koji su upisane do akademske 2014./15. godine

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR I ECTS
-------------- Metodologija istraživanja i akademske vještine (EN) 3 10
-------------- Izborni predmet 1 3 10
-------------- Izborni predmet 2 3 10

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR II ECTS
-------------- Izborni predmet 3 3 10
-------------- Izborni predmet 4 3 10
-------------- Doktorski seminar I ------- 10

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR III ECTS
-------------- Izborni predmet 5 3 10
-------------- Izborni predmet 6 3 10
-------------- Doktorski seminar II ------- 10

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR IV ECTS
-------------- Rad na doktorskoj disertaciji ------- 30

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR V ECTS
-------------- Rad na doktorskoj disertaciji ------- 30

ŠIFRA NAZIV PREDMETA SEMESTAR VI ECTS
-------------- Izrada i odbrana doktorske disertacije ------- 30

Stručni naziv koji se stiče je Doktor matematičkih nauka ili Doktor kompjuterskih nauka

Predmeti koji imaju isključivo izborni status:

Pravila studiranja na III ciklusu studija

U I semestru svi kandidati su obavezni polagati predmet "Metodologija istraživanja i akademske vjštine" i dva predmeta, iz ponuđene liste predmeta za I semestar, koje će za svakog kandidata odrediti VDS Odsjeka za matematiku, a u skladu sa istrazivačkim interesima kandidata. U II i III semestru kandidat polaže dva predmeta iz ponudene liste predmeta za II i III semestar, redom, koje će za svakog kandidat a odrediti VDS Odsjeka za  matematiku, a u skladu sa istrazivačkim interesima kandidata. Pored ova dva predmeta, kandidat je u II semestru obavezan u okviru "Doktorskog seminara I" održati izlaganje iz uže oblasti doktorske disertacije i sa odabranim akademskim savjetnikom osmisliti okvimi koncept teme. Seminar nosi 10 ECTS. Pored ova predmeta u III semestru, kandidat je obavezan u okviru "Doktorskog seminara II" odbraniti projekat disertacije. Seminar nosi 10 ECTS. Doktorski seminari se ne ocjenjuju,  već se izvršavanje predviđenih obaveza verifikuje u indeksu.

 U IV I V semestru kandidat radi na radnoj verziji doktorske disertacije što se imenuje kao " Rad na doktorskoj disertaciji" sto verifikuje mentor u indeksu svojim potpisom, i što nosi po 30 ECTS po semestru, bez ocjene.

U VI semestru kandidat na ime izrade i odbrane doktorske disertacije stiče pravo na 30 ECTS , sto verifikuje mentor svojim potpisom .

Kandidat tokom trajanja doktorskog studija moze kod jednog nastavnika polagati najviše dva predmeta.

Kandidat stice jedno od zvanja predvidenih Zakonom, a u skladu sa oblasti kojoj pripada tema njegove doktorske disertacije .

Zašto studirati matematiku?


Matematika kao naučna discipina djeluje fascinirajuće i nalazi se na vrhu piramide znanja. Predstavlja skup ideja koje su i same za sebe lijepe i dovoljne da zaokupe ljudsku pažnju. Bez matematike skoro da i nije moguće zamisliti ni jednu ozbiljnu naučnu disciplinu.

Matematika zauzima veoma važno mjesto u savremenoj nauci gdje se često veoma složeni i teški problemi rješavaju svođenjem na matematičke izraze, formule i jednačine čijim rješavanjem se dolazi do rješenja.

Mogućnosti zaposlenja za svršene studente Odsjeka za matematiku su brojne, tako da gotovo svi studenti odmah po završetku studija brzo nalaze zaposlenje. Najboljim studentima se nudi mogućnost zaposlenja na Fakultetu. Studenti nastavnog smjera veoma lako pronalaze zaposlenje kao nastavnici ili profesori matematike i/ili informatike u osnovnim i srednjim školama, a studentima ostalih smjerova nudi se veliki broj mogućih mjesta gdje mogu naći zaposlenje izvan prosvjete, među kojima su: banke, softwareske kuće.

Možda, uz značaj matematike i informatike, o kojima je do sada bilo riječi postoji samo još jedan, ne manje važan razlog, zašto studirati matematiku: Matematičari i informatičari su rijetki stručnjaci koji i danas bez problema nalaze posao.